Broj zahtjeva za azil u Europi naglo pada, a stotine tisuća Sirijaca vraćaju se nakon pada Asadova režima. Ipak, mnogi upozoravaju da nasilje i dalje traje te da povratak za dio izbjeglica nije siguran
NAKON PADA REŽIMA
Sirijci masovno odlaze iz Europe
Čitanje članka:
3
min
Sirijska dijaspora u Europi, najveća te vrste u modernoj migracijskoj povijesti kontinenta, prolazi kroz tihu ali mjerljivu preobrazbu Sirijske molbe za azil u EU-u pale su za 66 posto u prvom polugodištu 2025. u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, a Sirijci su nakon više od desetljeća prestali biti vodeća nacionalnost tražitelja azila u Europi. Prema procjenama UNHCR-a, od pada Asadove vlade u prosincu 2024. u Siriju se dobrovoljno vratilo više od 500.000 Sirijaca. Istovremeno, odlasci sirijskih državljana iz Njemačke porasli su na 21.800 u prvih devet mjeseci 2025., što je povećanje od 35,3 posto u odnosu na godinu ranije.
No iza tih brojki krije se rascjep koji statistika sama po sebi ne može prikazati - duboka i često bolna podjela unutar sirijske zajednice o tome što povratak uopće znači i je li moguć.
Vrijeme za povratak
Svaki šesti izbjeglica na svijetu je Sirijac. Najveća koncentracija izvan Bliskog istoka nalazi se u Njemačkoj. Broj osoba s migracijskim porijeklom iz Sirije, uključujući one s njemačkim državljanstvom, procjenjuje se na oko 1,28 milijuna u 2023. godini.
Malakeh Jazmati, 39-godišnja kuharica i vlasnica berlinskog restorana Malakeh u četvrti Schöneberg, poznata u arapskom svijetu po televizijskim kulinarskim emisijama, pripada onima koji smatraju da je vrijeme za povratak ili barem za aktivno sudjelovanje u obnovi.
Nedavno se šesti put od pada Asada zaputila u Damask, ovaj put kako bi obučavala hotelsko osoblje. Tijekom posjeta sirijskog privremenog predsjednika Ahmeda al-Šare Berlinu krajem ožujka, Jazmati je s njim sjela za stol - jer mu je u hotelu pripremila tradicionalna sirijska jela - i iskoristila prigodu da ga pozove na jačanje prava žena.
Al-Šara je godinama vodio islamistički pokret Hajat Tahrir al-Šam, koji je srušio Asadov višedesetljetni režim.
"Moramo se vratiti u Siriju i obnoviti je", kaže Jazmati.
Problemi postoje, priznaje, od uništene infrastrukture do nekooperativnih državnih službenika koji su radili u ministarstvima pod Asadom. No njezino temeljno viđenje budućnosti je optimistično: "Jednom kada Sirija bude obnovljena, mnogi će se htjeti vratiti bez nagovaranja".
Nasilje prema alavitima i Druzima
Za Tameema Alhammouda, neurologa iz Berlina koji je podrijetlom iz sela Taala na jugu Sirije, ta vizija zvuči kao luksuz koji si on ne može priuštiti. U srpnju 2025., dakle već nakon pada Asadovog režima, snage nove vlade ušle su u njegovo rodno selo, a njegov 75-godišnji otac ubijen je hicem u glavu u vlastitoj kući. Alhammoud kaže da danima nije spavao kada je čuo vijest.
Priča je, u kontekstu sirijske tranzicije, paradigmatska. Nakon pada režima krenuo je val nasilja prema manjinama, posebno alavitima i Druzima, a u kaosu koji je uslijedio izbijali su novi sukobi diljem zemlje.
Alhammoudova nećakinja izgubila je pravo studiranja jer pripada druzijskoj manjini. "Naivno je", kaže Alhammoud o politici Njemačke, SAD-a i Europe koja se, po njegovoj procjeni, previše oslanja na središnju vladu čovjeka koji je godinama bio džihadist.
Za njega i Druze koje poznaje u Berlinu povratak jednostavno nije opcija.
Sirijci u njemačkom zdravstvu, ali i u kriminalu
Taj osobni rascjep odvija se u kontekstu pritiska koji dolazi i iz Berlina.
Kancelar Friedrich Merz izjavio je da je građanski rat u Siriji završen te da za sirijske izbjeglice u Njemačkoj više ne postoje osnove za azil, najavivši moguće deportacije.
Njemačko zdravstvo zapošljava više od 6.000 sirijskih liječnika, a bivša ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser upozorila je da bi "čitavi sektori" zdravstvene skrbi propali kad bi Sirijci koji u njima rade morali otići.
S druge strane, oni koji traže protjerivanje sirijskih izbjeglica kao glavni razlog navode statistiku. Njemačka savezna kriminalna policija objavila je da u prosjeku, gledano na sto tisuća stanovnika, Sirijci rade uvjerljivo više zločina od Nijemaca, od sitnih krađa do najtežih ubojstava.
Navedeni omjer je izazvao intenzivnu političku raspravu. No kriminolozi upozoravaju da su Sirijci u Njemačkoj izrazito mlada populacija s prosječnom starosti od 25 godina, pretežno muška i socioekonomski marginalizirana, a upravo su dob, spol i siromaštvo faktori koji statistički povećavaju rizik od kaznenih djela u svim populacijama, bez obzira na nacionalnost.
Metodološki je važno i to da je policija koristila kategoriju "novopridošlih migranata" koja obuhvaća osobe bez regularnog statusa boravka, dok je velika većina Sirijaca u Njemačkoj zapravo dobila zaštitni status, a podaci pokazuju da kriminalitet među stranim državljanima pada što dulje borave u zemlji i što je integracija uspješnija.
Od gotovo milijun sirijskih državljana koji žive u Njemačkoj, 589.890 ima privremeni zaštitni status iz humanitarnih razloga, a samo 71.310 ima stalno boravište.
Oko 256.000 Sirijaca plaća doprinose u njemački socijalni sustav kroz rad, dok je samo 22,2 posto Sirijki u Njemačkoj registrirano kao zaposleno, nasuprot 61,8 posto muškaraca.
Jazmati i Alhammoud, svaki sa svoje strane te podjele, ilustriraju ono što statistika sama po sebi ne može - odgovor na pitanje hoće li se Sirijci vraćati ne ovisi samo o tome što se dogodilo u prosincu 2024. kada je pao Asad, nego i o tome što se događa svaki dan nakon toga — i tko su bili, gdje su živjeli, i koga su izgubili.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
