Na skromnijoj paradi u Moskvi, bez vojne opreme i uz pojačane mjere sigurnosti, ruski predsjednik govorio je o ratu u Ukrajini, dok su Moskva i Kijev istodobno pristali na trodnevno primirje
SKROMNA PARADA
Putin na Dan pobjede poručio: 'Borimo se protiv agresivne sile koju podupire cijeli NATO...'
Čitanje članka:
2
min
Ruski predsjednik Vladimir Putin je na skromnijoj svečanosti obilježavanja Dana pobjede u subotu, na prvi dan primirja koje je Kijev prihvatio, rekao da se njegova vojska u Ukrajini suočava s "agresivnim snagama" koje podržava NATO. Parada, obilježena odsustvom vojne opreme i trajanjem od svega 45 minuta, u posljednjem trenutku je dobila novi značaj zbog stupanja na snagu trodnevnog primirja koje je dan ranije najavio američki predsjednik Donald Trump. Mogućnost ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama s ciljem ometanja obilježavanja sovjetske pobjede nad nacističkom Njemačkom, koja se u Rusiji slavi 9. svibnja, te eventualna ruska osveta u središtu Kijeva nadvile su se nad događajem proteklih dana.
"Velik pothvat pobjedničke generacije (protiv Adolfa Hitlera) danas nadahnjuje vojnike koji provode posebnu vojnu operaciju (u Ukrajini). Suočavaju se s agresivnom snagom koju naoružava i podupire cijeli blok NATO-a", poručio je Putin s govornice.
"Čvrsto vjerujem da je ono za što se borimo ispravno. Zajedno smo. Pobjeda je bila naša i uvijek će biti naša", dodao je prije nego što je odsvirana ruska himna.
Ruski vođa se obratio vojnicima, njih nekoliko stotina, okupljenih na glavnom moskovskom trgu. Pripadnici sjevernokorejskih oružanih snaga, koji su pomogli Moskvi da iz Kurske oblasti u proljeće 2025. izbaci ukrajinske vojnike, sudjelovali su u svečanostima, prema ruskoj televiziji.
Kratka parada
Parada, koja je završila za 45 minuta, odvila se uz strogo osiguranje.
Mobilni internet nije funkcionirao u središtu Moskve, a ulice glavnog grada su gotovo posve bile napuštene, primijetili su novinari AFP-a.
Svečanosti predstavljaju važan događaj koji Putinu, koji je na vlasti 26 godina, omogućavaju da iskoristi sjećanje na sovjetsku pobjedu te pridobije podršku ruskog stanovništva za vojnu kampanju u Ukrajini.
Međutim, ove godine se činilo kao da je događaj ugrožen neprestanim napadima ukrajinskih dronova na ruski teritorij.
Nakon dva propala pokušaja da se ovog tjedna postigne prekid vatre, najprije ukrajinskog, a potom ruskog, američki predsjednik je najavio trodnevno primirje između Ukrajine i Rusije u petak navečer koje je počelo u subotu.
"Nadajmo se da je ovo početak kraja veoma dugog, smrtonosnog i teškog rata", napisao je Trump na svojoj društvenoj platformi Truth Social, dodajući da će primirje biti popraćeno "razmjenom 1000 ratnih zarobljenika iz obje zemlje".
Nedugo nakon Trumpove objave, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je prihvatio primirje te naredio vojsci da ne napada planiranu paradu na moskovskom Crvenom trgu.
Moskva je također potvrdila da je pristala na prekid vatre i razmjenu zarobljenika.
Smanjeni razmjeri svečanosti
Moskva je smanjila razmjere proslave: po prvi put u gotovo 20 godina na Crvenom trgu nije bilo vojne opreme, kadeta ni pripadnika vojnih akademija.
Broj stranih dostojanstvenika je također reduciran.
Jedino su čelnici nekoliko ruskih saveznika, među ostalim Bjelorusije, doputovali u Moskvu, pored šefova dviju gruzijskih separatističkih republika koje podupire Rusija, ali Ujedinjeni narodi ne priznaju, prema Kremlju.
Iz EU je u Moskvu došao samo slovački premijer Robert Fico, a nazočilo je i izaslanstvo iz RS-a predvođenom bivšim predsjednikom Miloradom Dodikom.
Moskva je već bila proglasila primirje za 8. i 9. svibnja radi svečanosti, ali obje zemlje su nastavile s napadima bespilotnim letjelicama nakon ove jednostrane najave.
Trump je ustvrdio da se kraj rata "približava" dok su se razgovori ukrajinskih i američkih pregovarača ovog tjedna nastavili na Floridi.
Pregovori su pali u drugi plan od početka rata na Bliskom istoku.
Zelenskij je u petak rekao da se nada da će američki pregovarači posjetiti Ukrajinu u narednim tjednima.
Ruska invazija na Ukrajinu počela je 2022. te je prouzročila smrti stotina tisuća ljudi. Riječ je o najsmrtonosnijem sukobu u Europi od Drugog svjetskog rata.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
