Imali smo slučaj u kojem je osoba namjerno došla s tuđim podacima jer nije imala svoje zdravstveno osiguranje. Takve situacije nisu česte, ali se događaju konkretno, jedan takav slučaj zabilježen je prije desetak godina u Sisak, a otkriven je tek kada se nalazi krvi nisu podudarali - istaknula je dr. Ivana Šmit.
Dr. Ivana Šmit, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), u razgovoru za 24sata komentirala je slučaj zamjene identiteta u Općoj bolnici Virovitica, što su otkrila 24sata, a gdje su na hitnoj povukli zdravstveni karton krive osobe, a pacijent kojeg su primili je preminuo. Brat preminulog Predraga Marković za 24sata je istaknuo da su ga na hitnoj samo tražili bratovo ime, dok zdravstvenu nisu uzeli.
U posljednjih nekoliko dana kontinuiramo otkrivamo što se događalo u OB Virovitica, gdje je pacijent Nenad Marković iz Virovitice bio evidentiran kao preminuo, iako je živ. U bolnici je, kako smo doznali, drugi muškarac s istim imenom i prezimenom preminuo, a podaci Nenada Markovića su pogrešno uneseni uz nalaz umrle osobe, što je prouzročilo ozbiljne posljedice za živog pacijenta, uključujući blokadu njegovih bankovnih kartica i pravni problem s institucijama.
No kako nam je jučer otkrio jedan liječnik, najveći problem je što je to moglo utjecati i na sam ishod liječenja pacijenta koji je na kraju preminuo jer mu se nije napravila kompletna kardiološka obrada, a liječnici su u kartonu imali tuđe podatke po kojima je ispalo da je preminuli pacijent koristio lijekove za srce što nije bila istina.
- Potrebno je jasno definirati i ojačati protokole u zdravstvenoj administraciji. Imali smo slučaj u kojem je osoba namjerno došla s tuđim podacima jer nije imala svoje zdravstveno osiguranje. Takve situacije nisu česte, ali se događaju konkretno, jedan takav slučaj zabilježen je prije desetak godina u Sisak, a otkriven je tek kada se nalazi krvi nisu podudarali - istaknula je dr. Ivana Šmit.
Poseban problem predstavlja, kaže, rad u uvjetima gdje nema potpunih informacija o pacijentu.
- U praksi se često susrećemo s pacijentima koji skrivaju podatke ili dođu s tuđom zdravstvenom iskaznicom ili s osobama u turizmu koje ne govore hrvatski. Događa se da se pacijenti vode pod privremenim imenima, poput 'John Doe', jer nemamo njihove stvarne podatke. Ponekad i po nekoliko dana ne znate točno ime i prezime osobe, ali ste prisiljeni obaviti svoj posao. Zdravstveni radnici nisu policija i nemaju ovlasti provjeravati dokumentaciju na taj način - kazala nam je dr. Šmit.
Naglašava se kako je nužno dodatno osnažiti administrativne provjere.
- Treba pronaći način da se administracija podigne na višu razinu sigurnosti primjerice kroz obveznu provjeru OIB-a i jasne protokole za situacije kada identitet nije moguće odmah potvrditi. Greške su moguće, ali ih moramo svesti na minimum - istaknula je.
Iako se administrativne pogreške mogu naknadno ispraviti, posljedice u liječenju mogu, kaže, biti ozbiljne.
- Administrativne stvari se mogu ispraviti, ali puno je veći problem ako zbog pogrešnih podataka dođe do pogreške u liječenju. To je stvarna i potencijalno opasna šteta - navodi.
Također se ističe kako odgovornost za provjeru identiteta ne bi smjela biti na liječnicima.
- To nije liječnički posao. Liječnik je zadužen za zbrinjavanje i liječenje pacijenta. Ako dokumentacija nije pouzdana, tada to mora biti jasno naznačeno kako bi liječnik znao da se na te podatke ne može u potpunosti osloniti - istaknula je.
Zaključno, naglašava važnost pouke iz ovakvih situacija.
- Dokumentacija je liječnicima važan orijentir, ali nije jedini. U slučaju, primjerice, neuroloških pacijenata, liječnici se ionako više oslanjaju na kliničku sliku. No upravo iz ovakvih situacija treba učiti i dodatno unaprijediti sigurnosne protokole kako bi se zaštitili i pacijenti i zdravstveni radnici - zaključuje.
Još jednom je naglasila da administracija u bolnicama mora imati jasne procedure provjere identiteta, uključujući obveznu kontrolu osobnog dokumenta i jedinstvenog identifikacijskog broja (OIB), kako bi se takve greške spriječile. Odgovornost za administrativne podatke ne smije biti prepuštena improvizaciji.
Liječnici i medicinsko osoblje, naglašava dr. Šmit, ovise o pouzdanim podacima kako bi mogli na najbolji način zbrinuti pacijenta, a svaka pogreška u tim podacima, kaže, otvara rizik pogrešnog liječenja.
- Ovaj incident mora biti poticaj za snažniju kontrolu. Sustav mora omogućiti da se identitet pacijenta provjerava jasno, precizno i bez iznimki, a u situacijama kada to nije moguće odmah mora biti jasno naznačeno liječnicima kako bi se spriječile ozbiljne posljedice - zaključila je još jednom dr. Šmit.
24sata © 2026
