Sve više maturanata bira lakšu razinu matematike i engleskog, a stručnjaci upozoravaju da to može utjecati na kvalitetu budućih studenata. Istodobno, strukovne škole bilježe velik interes
U EMISIJI OTVORENO
Više od 30 tisuća učenika ide na mature, a gimnazije su zatrpane
Čitanje članka:
3
min
Za učenike završnih razreda osnovnih i srednjih škola počinje najnapetiji dio godine. Otvorene su prijave za srednje škole, a maturanti kreću u završne pripreme za državnu maturu koja će mnogima odlučiti daljnje obrazovanje. Ove godine pravo pristupa državnoj maturi steklo je više od 30.250 kandidata, potvrdio je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović u emisiji Otvoreno na HRT-u. No, kao i ranijih godina, očekuje se da dio prijavljenih ipak odustane prije završetka svih ispita. - Iskustvo pokazuje da jedan dio maturanata odustane iz različitih razloga. Prošle godine nakon prvog roka bilo ih je oko 28.500, a vjerujem da će ih ove godine ipak biti nešto više - rekao je Filipović.
Među kandidatima su i učenici iz susjednih zemalja, najčešće Bosne i Hercegovine, kao i oni koji ponovno izlaze na maturu kako bi popravili rezultate ili položili ispite koje ranije nisu uspjeli riješiti.
Prvi ispiti već su počeli, no glavni val mature stiže sredinom lipnja. Hrvatski jezik piše se 15. lipnja, engleski je na rasporedu 19. lipnja, dok je matematika zakazana za 25. lipnja.
No ono što posebno zabrinjava stručnjake jest činjenica da sve više učenika bira osnovnu, odnosno nižu razinu matematike i engleskog jezika.
- Taj trend traje već nekoliko godina i osobno nisam sretan zbog toga. To znači snižavanje razine znanja budućih studenata - upozorio je Filipović.
Posebno ga zabrinjava matematika jer smatra da slabije matematičko znanje dugoročno može utjecati na kvalitetu visokog obrazovanja.
Ravnatelj Gimnazije Andrije Mohorovičića u Rijeci Henry Ponte kaže kako u njihovoj školi velika većina učenika ipak bira višu razinu matematike.
- Kod nas više od 90 posto učenika ide na višu razinu. Mislim da učenici često biraju ono što im je potrebno za fakultet i pokušavaju doći do rezultata s manje napora - rekao je Ponte.
Dodao je i da pritisak na gimnazije ne jenjava. Njegova škola svake godine prima 130 učenika, a prijavi ih se oko 600.
- Imamo velik interes, iako mnogima nismo prvi izbor. Ali činjenica je da su gimnazije i dalje vrlo tražene - rekao je.
Osvrnuo se i na sve češći problem inflacije odličnih ocjena u osnovnim školama.
- Kad učenici dođu kod nas, te petice više često nisu petice. Takav je sustav i izgubila se prava razlika između odličnog, vrlo dobrog i dobrog uspjeha - poručio je Ponte.
Velik problem i dalje predstavlja hrvatski jezik. Prošle godine prosječna ocjena na maturi bila je tek 2,65, a čak oko 900 učenika predalo je prazan esej.
Ravnateljica Upravne škole Zagreb Suzana Hitrec smatra da dio učenika jednostavno ne ulaže dovoljno truda u pripremu.
- Hrvatski je zahtjevan predmet koji traži kontinuiran rad kroz sve četiri godine. Esej ne možete riješiti pogađanjem odgovora - rekla je Hitrec.
Dodala je da učenici često pokušavaju pronaći najlakši put do prolaza.
- Vrlo su pragmatični i gledaju kako s najmanje truda ostvariti što bolji rezultat - kazala je.
Smatra i da bi trebalo ukinuti podjelu na višu i osnovnu razinu kod obveznih predmeta.
- Loše je da gimnazijalci uopće biraju osnovnu razinu matematike ili stranog jezika - upozorila je.
Dok se dio učenika priprema za fakultete, strukovne škole posljednjih godina doživljavaju pravi procvat. Ravnatelj Obrtno-tehničke škole Split Milivoj Kalebić tvrdi da su trogodišnja zanimanja danas među najtraženijima.
- Zadnjih nekoliko godina su zlatne godine za strukovne škole - rekao je Kalebić.
Njegova škola obrazuje učenike za područja strojarstva, elektrotehnike i obrade drva, a većina učenika vrlo brzo pronađe posao.
- Od oko 150 učenika koji završe školovanje, više od 100 ih se zaposli gotovo odmah - rekao je.
Objasnio je da učenici tijekom školovanja već rade praksu u tvrtkama pa ih poslodavci često zadrže nakon završetka škole.
- Sve više roditelja i učenika shvaća da je možda bolje imati siguran posao nego forsirati fakultet pod svaku cijenu - dodao je.
Kalebić smatra i da bi učenicima trogodišnjih strukovnih škola trebalo omogućiti izravan izlazak na državnu maturu bez dodatnog školovanja.
No Filipović poručuje da zasad nema planova za takvu promjenu.
- Sustav je već sada složen zbog različitih kurikuluma, a uključivanje trogodišnjih škola dodatno bi snizilo razinu ispita - rekao je.
Hitrec je upozorila i na drugi problem hrvatskog obrazovanja – činjenicu da fakulteti danas imaju više mjesta nego što ima maturanata.
- Ne trebaju svi studirati. Problem je što nema dovoljno kvalitetne selekcije pri upisu na fakultete - rekla je.
Podsjetila je da je prošle godine nakon jesenskog roka ostalo čak oko 10.000 slobodnih mjesta na fakultetima.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
