BBC analizira dramatičnu američku intervenciju kakva u Latinskoj Americi nije viđena od Paname 1989., dok regija i svijet strahuju od kaosa koji slijedi
ANALIZA NAPADA
BBC: Trumpovo rušenje Madura nosi mnogo rizika, i dalje ima jako veliku podršku u zemlji
Čitanje članka:
3
min
Sjedinjene Države možda žele da mnogi njihovi neprijatelji odu s vlasti. Ali obično ne šalju vojsku i fizički ih ne uklanjaju, piše u subotu BBC.
Venezuela se u subotu naglo probudila. Njezine stanovnike iz sna je trgnula zaglušujuća tutnjava, zvuci napada američkih snaga na tamošnju vojnu infrastrukturu.
Njezina se vlada sada probudila iz svake iluzije da je američka vojna intervencija bila samo daleka prijetnja.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je da je predsjednik Venezuele Nicolas Maduro uhićen i na putu prema SAD-u gdje će mu biti suđeno za trgovinu oružjem i drogom.
SAD nije izravno vojno intervenirao u Latinskoj Americi od invazije na Panamu 1989. godine, kada je svrgnut tadašnji vojni vladar Manuel Noriega.
Tada, kao i sada, Washington navodi da se radi o široj akciji suzbijanja kriminala i trgovine drogom.
SAD već dugo optužuje Madura da vodi kriminalnu organizaciju, što on snažno poriče.
Madurovu vladu, pak, već godinama optužuju za kršenje ljudskih prava. Istražitelji Ujedinjenih naroda su 2020. objavili da je venezuelska vlada počinila zločine protiv čovječnosti poput izvansudskih ubojstava, mučenja, nasilja i nestanaka te da su Maduro i drugi visoki dužnosnici u to upleteni. Po tamošnjim zatvorima na stotine su političkih zatvorenika.
Američka intervencija
Operacija u Venezueli dramatična je eskalacija američkog angažmana u regiji.
Neki jastrebovi u američkoj administraciji, među kojima su mnogi tvrdili da se samo izravnom intervencijom Madura može maknuti s vlasti, ovo će proglasiti velikom pobjedom.
Washington ga nije priznao kao predsjednika zemlje od izbora 2024., koje ni venezuelska oporba ni međunarodni promatrači nisu ocijenili ni slobodnima ni poštenima. Vođi oporbe Mariji Corini Machado bilo je zabranjeno sudjelovanje.
Za vladu u Caracasu ova intervencija potvrđuje ono što je dugo tvrdila - da je krajnji cilj Washingtona promjena režima.
Venezuela je također optužila SAD da žele "ukrasti" njezine rezerve nafte, najveće na svijetu, i druge resurse - tvrdnja za koju je smatrala da je opravdana nakon što su SAD zaplijenile najmanje dva tankera s naftom u blizini obale.
Do intervencije i uhićenja Madura došlo je nakon višemjesečnog jačanja američkih vojnih snaga u regiji. SAD je ondje poslao najveća pojačanja unazad nekoliko desetljeća, koje se sastojalo od ratnih zrakoplova, tisuća vojnika, helikoptera i najvećeg svjetskog ratnog broda.
Izvedeni su deseci napada na male brodove za trgovinu drogom u Karibima i istočnom Pacifiku, pri čemu je ubijeno najmanje 110 ljudi.
Sumnje da su se te operacije barem djelomično odnosile i na promjenu režima sada su potvrđene.
Podijeljena oporba
Duboko je nejasno, piše BBC, što će se dalje zbiti.
SAD će vjerojatno htjeli da venezuelska oporba preuzme vlast, iako je Trump danas objavio da čelnica oporbe Marija Corina Machado za to nema podršku. Možda bi izbor mogao biti Edmund Gonzalez, oporbeni protukandidat Maduru na izborima.
Međutim, čak i neki žestoki kritičari Madura upozoravaju da to neće biti jednostavno s obzirom na vladin utjecaj u zemlji.
Ona kontrolira pravosuđe, vrhovni sud, vojsku i povezana je s naoružanim paravojnim skupinama poznatim kao "colectivos".
Neki se boje da bi američka intervencija mogla izazvati nasilnu fragmentaciju i dugotrajnu borbu za vlast. Čak i oni koji ne vole Madura i žele da ode, oprezni su zbog američke intervencije kao sredstva za to, prisjećajući se desetljeća pučeva s američkom podrškom i promjena režima u Latinskoj Americi u 20. stoljeću.
Sama oporba je također podijeljena, ne podržavaju svi Machado ili Trumpa.
Što dalje?
Nije jasno koji je sljedeći potez SAD-a.
Hoće li pokušati potaknuti raspisivanje novih izbora? Hoće li pokušati ukloniti druge visoke članove vlade ili vojske i prisiliti ih da se suoče s pravdom u SAD-u?
Trumpu koristi što sada ima više saveznika u regiji s obzirom na to da se kontinent pomaknuo udesno na nedavnim izborima, primjerice u Ekvadoru, Argentini i Čileu. No, iako Maduro ima malo saveznika u regiji, još uvijek postoje velike sile poput Brazila i Kolumbije koje ne podržavaju američku vojnu intervenciju.
A neki od Trumpovih članova MAGA-e u SAD-u također nisu zadovoljni njegovim rastućim intervencionizmom nakon što je obećao da će "Ameriku staviti na prvo mjesto".
Za Madurove najbliže saveznike, subotnji događaji izazivaju hitna pitanja i strahove o vlastitoj budućnosti.
Mnogi možda ne žele odustati od borbe ili dopustiti prijelaz osim ako ne osjećaju da bi i sami mogli dobiti neku vrstu zaštite ili utjehe od progona.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
