Do 25 zemalja prihvatilo poziv, dok tradicionalni saveznici odbijaju; međunarodni diplomati upozoravaju na moguće posljedice za Ujedinjene narode.
PROMIČE MIR
Od Izraela do Bjelorusije: Trump okuplja čelnike u Odboru za mir, donedavni suradnici ga odbijaju
Čitanje članka:
3
min
Američki predsjednik Donald Trump pozvao je desetke svjetskih čelnika u Odbor za mir, svoju inicijativu za rješavanje sukoba u svijetu, za koju diplomati kažu da bi mogla naškoditi radu Ujedinjenih naroda, a kojoj se prema Trumpovom izaslaniku Steveu Witkoffu odlučilo pridružiti do 25 njih.
Premda su neki tradicionalni saveznici Sjedinjenih Američkih Država oprezno odgovorili na pozivnicu, a u nekoliko slučaja je i odbili, neke zemlje, uključujući one koje već duže vrijeme imaju zategnute odnose s Washingtonom poput Bjelorusije, odlučili su je prihvatiti.
Trump je izvorno predložio osnivanje Odbora za mir kada je prošlog rujna najavio svoj plan za okončanje rata u Gazi, ali sada ga je proširio na sve sukobe u svijetu.
Američki predsjednik će biti na čelu Odbora koji će biti zadužen za promicanje mira diljem svijeta i za rješavanje sukoba, prema kopiji nacrta povelje u koji je Reuters imao uvid.
Zemlje članice će biti ograničene na trogodišnje mandate osim ako svaka od njih ne plati milijardu dolara kako bi financirala aktivnosti tijela i stekla trajno članstvo, prema povelji.
Do 25 zemalja prihvatilo
Bijela kuća je imenovala američkog državnog tajnika Marca Rubija, Trumpovog posebnog izaslanika Stevea Witkoffa, bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira i Trumpovog zeta Jareda Kushnera kao članove Izvršnog odbora inicijative.
Witkoff je u srijedu rekao da je do 25 zemalja zasad prihvatilo pozivnicu da se pridruži tijelu.
One uključuju bliskoistočne saveznike poput Izraela, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina, Jordana, Katara i Egipta. Članice NATO-a Turska i Mađarska, čiji nacionalistički čelnici održavaju dobre osobne odnose s Trumpom, također su prihvatili pozivnicu kao i Maroko, Pakistan, Indonezija, Kosovo, Uzbekistan, Kazahstan, Paragvaj i Vijetnam.
Pozivu su se odazvale i Armenija i Azerbajdžan, zemlje koje su uz posredovanje SAD-a postigle mirovni sporazum prošlog kolovoza nakon sastanka s Trumpom u Bijeloj kući.
Posebne kontroverze je izazvala činjenica da je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, kojeg je zapad izolirao zbog kršenja ljudskih prava i podrške za ruski rat u Ukrajini, prihvatio Trumpovu pozivnicu do koje je došlo usred šireg zatopljenja odnosa između Washingtona i Minska.
Kina i Rusija se nisu izjasnile
Rusija, čiji su se zategnuti odnosi s Washingtonom poboljšali otkako Trump nastoji pridobiti ruskog predsjednika Vladimira Putina dok optužuje Kijev da blokira napore za okončanje rata u Ukrajini, zasad se nije izjasnila hoće li se pridružiti Odboru za mir.
To nije učinila ni Kina koja je već duže vrijeme u sukobu s Trumpom, no nedavno je pristala na trgovinsko primirje sa SAD-om.
Rusija i Kina su tradicionalno snažni zagovornici Ujedinjenih naroda, a obje imaju pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a, te će vjerojatno biti opreznije glede bilo kakvih inicijativa koje bi mogle potkopavati međunarodnu organizaciju.
Trump, koji je često kritizirao UN kao neučinkovit, odbacio je takve insinuacije, rekavši: "Vjerujem da se UN-u mora dopustiti da nastavi s radom jer je potencijal toliko velik".
Norveška, Švedska i Slovenija su odbile pozivnicu, a talijanski ministar gospodarstva je rekao da se pridruživanje čini problematičnim.
Francuska također namjerava odbiti, kazao je izvor blizak predsjedniku Emmanuelu Macronu, zbog čega je Trump zaprijetio carinama od 200 posto na francuska vina ako se Pariz ne pridruži.
Pozvana i Hrvatska, no prvo će proučiti dokument
Drugi ključni američki saveznici, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku i Japan, zasad se nisu izjasnili, iako je glasnogovornik njemačke vlade rekao da kancelar Friedrich Merz neće prisustvovati svečanosti potpisivanja za odbor na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da je još prerano znati hoće li se odboru pridružiti i Hrvatska jer je riječ o dokumentu koji se treba proučiti i o njemu konzultirati.
Ukrajina je rekla da njeni diplomati razmatraju pozivnicu, no predsjednik Volodimir Zelenskij je kazao da je za njega teško zamisliti sudjelovanje u bilo kakvom odboru s Rusijom nakon četiri godine rata.
Papa Lav, prvi američki poglavar Katoličke crkve i kritičar nekih Trumpovih politika, pozvan je da se pridruži odboru i razmatra taj prijedlog, objavio je Vatikan u srijedu.
I dalje je nejasno kakve će pravne ovlasti ili instrumente Odbor za mir imati niti kako će surađivati s Ujedinjenim narodima ili drugim međunarodnim organizacijama.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
